Recikliranje zlata iz procesora

Kao primjer recikliranja zlata sa procesora spomenuti ćemo procesor sa tijelom od fibera, prepoznajemo ga po crnoj boji koji u biti sadrži zlato većinom samo na pinovima ispod tijela. Pinovi koji daju kontakt između procesora i matične ploče su pozlaćeni. Pozlata pinova na procesorima, i na ostalim sličnim spojevima u računalima i elektronici se izvodi elektroplatiranjem.

Prije nego započnete bilo što, potrebno je mehanički separirati dijelove. Da bi reciklirali zlato prvo treba ukloniti pozlaćene pinove od tijela procesora. Procesor ne sadrži vrijedne elemente pa je važno ukloniti pinove sa njega radi daljnje obrade.

Pinove je najlakše ukloniti vrućim zrakom (puhaljkom), a može poslužiti alat poput kliješta ili plamenik.

Kada se sakupe pinovi, može se započeti sa uklanjanjem zlata sa njih. Zlatni sjaj koji vidite na pinovima je tanki sloj zlata koje služi za bolju provodnost i koji sprečava oksidaciju ili druga kemijska djelovanja koja nisu prihvatljiva u elektronici.

Uklanjanje zlata se može uraditi pomoću zlatotopke, što je čisto kemijski proces ili elektrolitički uz pomoć elektronike i kemije.

Elektrolizom do zlata

Elektrolitička rafinacija je pojam koji označava jedan od najpoznatijih postupaka za dobivanje zlata.

Ako pričamo o zlatu, odnosno recikliranju zlata, tada moramo znati neke osnove u vezi elektrolize, načinu kako da se izdvoji zlato od ostalih metala. Najčišće ćemo dobiti zlato uz pomoć elektrolize 'Wohlwillovim' postupkom. Jednostavne elektrolitičke ćelije su staklene ili porculanske posude, u kojima su uronjene anode, koje su od onečišćenog zlata finoće najmanje 950 i katode od valjanog zlatnog lima finoće 999,9.

Posuda se napuni otopinom elektrolita koja u litri sadrži 50-100 g zlata u obliku iona (AuCl4) i isto toliko solne kiseline. Prilikom procesa potrebno je temperaturu elektrolita održavati na 60-70C. Zlato sa anode otapa se prevođenjem u ion (AlCl4), a na katodi se taloži kao metal:

Anoda: Au+4Cl-(AuCl4)-+3e (3)

Katoda: (AuCl4)-+3e Au+4Cl- (4)

Solna kiselina igra važnu ulogu pri otapanju anode. Ukoliko otopina elektrolita ne bi bila zakiseljena, na anodi bi se izdvajao klor i postupak izdvajanja zlata ne bi valjao.

Strujni potencijal između elektroda iznosi do 2V, a gustoća struje do 1900 A/m2. Ovako velikom gustoćom struje sprečava se velika količina nakupina zlata u otopini elektrolita za vrijeme rafinacije. Pri tako velikoj gustoći struje katoda je gruba, ali vrlo kompaktna. Anode se lijevaju tanje na donjem kraju i na rubovima, kako bi se mogle iskoristiti i trošiti što je moguće dulje, ali se elektroliza prekida kada se otprilike 90% materijala anode otopi. Da bi se spriječila polarizacija anode srebrnim kloridom nastalim pri otapanju anode i reakciji srebra sa solnom kiselinom (zbiva se samo ako je udio srebra u metalnoj anodi 5% i veći), elektrode se katkad priključuju na pulsirajuću istosmjernu struju.

Kako se samo zlato iz anode taloži na katodi, dok se srebro i ostali metali elektrolitički samo otapaju, s vremenom se koncentracija zlata u otopini znatno smanji. Da bi se nadoknadio taj gubitak, dodaje se elektrolit visoko koncentrirane otopine zlatnog (III) klorida ili se elektrolit potpuno zamijeni. Zamjena elektrolita primjenjuje se kada zlato sadrži platinske metale, a elektroliza se provodi do te mjere dok koncentracija platine i paladija u elektrolitu ne poraste do 60 g/dm3.

Nešto zlata zajedno s iridijem, osmijem i rutenijem može se naći u mulju srebrnog klorida koji se taloži u okolici anode. Ti su metali i zlato dospjeli u mulj mehaničkim otkidanjem s anode. Nakon obradbe srebrnog klorida cinkom uz dodatak male količine sumporne kiseline, pri čemu nastaje cinkov klorid i metalno srebro, izliveno će srebro sadržavati zlato, a ono se može dobiti iz anodnog mulja pri rafinaciji tog srebra.

Katode od čistog zlata uklanjaju se iz ćelija za rafinaciju svakih 48 sati, peru se, tale u indukcijskoj peći i lijevaju u poluge. Od tako rafiniranog zlata 10% se upotrebljava za izradu novih katoda i vraća ponovo u proces.

Elektrolitički rafinirano zlato ima vrlo veliku čistoću (prosječan je udio zlata 99,95-99,98%). Pomoću ovog se postupka, iako se njima dobiva manje čisto zlato, daje prednost pred elektrolitičkim zbog toga što kraće traje. Rafinacija Millerovim postupkom završena je za jedan dan, a na elektrolizi zlato se danima zadržava u rafineriji, te mu se tako usporava optjecaj i prodaja. Premda se elektrolizom dobiveno zlato finoće 999,9 može upotrijebiti za novčarske svrhe, ono se uglavnom upotrebljava u industriji i znanosti. Za dobivanje zlata veće finoće nije dovoljna jednostavna elektrolitička ili kemijska rafinacija. Uzastopnom elektrolizom može se proizvesti zlato finoće 999,99, a finoća 999,999 ostvarljiva je tek ekstrakcijom otapalima i zonskim taljenjem.

Većina rafinerija u svijetu proizvodi zlato finoće 996, dok je rusko zlato finoće 999. Taj je stupanj čistoće zlata dovoljan za lijevanje u zlatne poluge koje se čuvaju kao monetarna podloga. Male zlatne poluge uobičajene u trgovini zlatom teške su 12,5 kg i oblika su malih opeka. Površina zlatnih poluga ponuđenih na prodaju mora biti besprijekorna, bez ikakvih pukotina, lomova ili ogrebotina. Rastaljeno zlato, temperature nešto više od tališta, lijeva se u kalupe koji su s unutrašnje strane obloženi tankim slojem čađe. Prilikom hlađenja prelazi se po rastaljenoj površini reducirajućim plamenom da bi se spriječila oksidacija neznatnih količina srebra. Tijekom lijevanja poluga uzimaju se probe radi točnog određivanja finoće. Kad poluge odgovaraju postavljenim zahtjevima, obilježavaju se žigom s brojem, finoćom i nazivom rafinerije.

Zbog čega reciklirati?

Recikliranje elektronskog otpada je unosan posao. Zlato je kroz povijest uvijek bilo cijenjen metal. Zlato spada u skupinu plemenitih metala, a današnji bum u tehnologiji i proizvodnja raznih elektronskih uređaja samo je povećala potražnju za zlatom. To je jedan od glavnih razloga potrebe za reciklažom zlata.

Recikliranje zlata daleko je isplativiji i brži proces za dobivanje krajnjeg proizvoda nego obrada rude zlata.

Jedan od traženijih pojmova na internetu danas je : cijena zlata. Dosta ljudi se odlučuje za prodaju svog starog zlatnog nakita, raznih pozlaćenih predmeta, a ima i onih koji traže da preprodaju sirovine iz kojih se postupkom recikliranja može izdvojiti određena količina čistog zlata.

Recikliranje zlata je danas unosan posao, na svjetskoj razini vrijedan milijune dolara.

Ukoliko želite ući u posao trgovine zlatom, sada je pravo vrijeme. Naime, svjetske burze bilježe stalni rast cijena zlata, a razvoj tehnologije da nam za pretpostaviti da će potreba za zlatom još više rasti.

Recikliranjem starih i istrošenih električnih uređaja može se zadovoljiti svjetska 'proizvodna' potražnja za zlatom. Međutim, problem se javlja u činjenici da se tek 10% ukupne istrošene elektronike odlaže na za to predviđena mjesta, odakle se kasnije odvozi na recikliranje. To je glavni razlog zbog kojeg se i danas na mnogim mjestima iskopava ruda koja se kasnije oblikuje, prerađuje i odvozi.

Koje su oznake za čistoću zlata? Što je bijelo zlato?

Kako prepoznati zlato, i koje se oznake upotrebljavaju za raspoznavanje? Jeste li se ikada upitali što je to bijelo zlato? Kako ga prepoznati i kako se dobije? Na kraju, jedno od najvažnijih pitanja, kada se priča o zlatu, jeste njegova čistoća. Objasniti ćemo što označava čistoća zlata.

Dosta ljudi zna da postoji bijelo zlato, no ipak malo tko zna o kakvoj vrsti zlata se ovdje radi. Naime, bijelo zlato je naziv zlatne legure koja ima bijelu površinsku boju. Zlato je u biti žute 'zlatne' boje, a prilikom proizvodnje raznih nakita i drugih vrijednih stvari, zlatu se pridodaju metali da bi se postigla odgovarajuća mehanička svojstva legure. U slučaju 'običnog' zlata, legura se većinom dobiva od zlata i jedne određene količine bakra. Ako se pak radi o bijelom zlatu, tu se za dobivanje legure koriste metali bijele boje, što će na koncu dati zlato bijele boje.

Bijela boja zlata dosta je slična boji srebra, koju znamo po raznom srebrenom nakitu. Malo je tamnija od srebrene, onako više mat. Bijelo zlato, kao i žuto ima svoje varijacije, što znači da nijanse boje variraju. Sve to ovisi opet o udjelima i vrstama metala sa kojima radimo leguru. Na primjer, jedna od poznatijih legura je mješavina zlata i jednog dijela nikla. Ta legura ima čvrstu strukturu koja je pogodna za strojnu obradu za izradu karika, pinova i sličnih komponenti. U slučaju da želimo izrađivati nakit od bijelog zlata, tada miješamo leguru od čistog zlata i paladija.

Koja je vrijednost bijelog zlata?

Cijena bijelog zlata određena je, kao i kod običnog zlata, po udjelu čistog zlata u leguri. Taj udio se odražava kao čistoća zlata u karatima. Kako smo već spomenuli, bijelo zlato je legura čistog zlata i nekog drugog metala, bio on plemeniti metal ili obični. Ako procjenjujemo vrijednost nekog komada bijelog zlata, potrebno je znati njegovu ukupnu masu, te udio čistog zlata u toj leguri.

U slučaju da se radi o zlatnom nakitu, tada se na poleđini može uočiti brojčana oznaka čistoće zlatnog nakita.

Ukoliko se pak radi o nekom drugom zlatnom komadu, ili je oznaka teško čitljiva, tada se rade testovi sa kiselinama koji govore o kakvom se zlatu radi, odnosno kolika je čistoća zlatnog komada koji ispitujemo.

Oznake za čistoću zlata su

Oznake čistoće zlata govore nam koliki je udio čistog zlata u nekoj leguri. Ako se, na primjer, radi o komadu zlata sa oznakom 585, to znači da taj komad u sebi ima 58,5% čistog zlata.

Ako želite izračunati vrijednost tog zlatnog komada, potrebno ga je izvagati na preciznoj vagi, te od dobivene težine uzeti 58,8% vrijednosti koju pomnožimo sa trenutnom cijenom zlata po gramu.

Ovdje pripazite, da postotak čistog zlata pomnožite sa cijenom po gramu, a ne uncama.

Recikliranje zlata iz elektroničkog otpada

Računala, mobiteli i ostala potrošačka elektronika u sebi sadrže manje ili veće količine zlata. Ostali elementi koje možemo pronaći u elektroničkom otpadu su silicij, arsen, kadmij, olovo, živa, krom, berilij, fosfor, željezo, aluminij, bakar, srebro i još neki.

Ovdje govorimo o recikliranju zlata, jer je zlato metal iz skupine plemenitih metala, a uz to je i cijenjen metal. Cijenjen ili (Noble) metal znači da je zlato vrijedan metal.

Baš zbog toga što je zlato vrijedan metal, po svijetu se pokreću ogromni pogoni za recikliranje raznog elektronskog otpada u svrhu izdvajanja zlata, i drugih vrijednih metala, pa sve do ostalih metala i plastike.

Kako se reciklira elektronički otpad?

Jedna jako interesantna ideja za recikliranje zlata i ostalih elemenata koji su sadržani u elektronskim uređajima dolazi iz korporacije Sony. Naime, Sony Corporation je tvrtka sa idejom da se stara elektronska oprema skladišti unutar starih i napuštenih rudarskih otvora. Po svijetu se mogu pronaći mnogobrojni takvi otvori, a neki u sebe mogu primiti i do 70 milijardi računala, mobitela i slične elektroničke opreme. Po ovom planu bi se ta ista oprema nekada u budućnosti vadila iz zemlje, a iz uskladištenih bi se uređaja izdvajali potrebni elementi.

Reciklaža otpada u četiri točke

Rastavljanje elektroničkih uređaja, te ručno odvajanje komponenti koje se mogu ponovno iskoristiti u proizvodnji.

Mehaničko uklanjanje štetnih dijelova i usitnjavanje dijelova za lakšu separaciju upotrebljivih elemenata.

Spaljivanje i pročišćavanje otpada, te odvajanje metala od nemetala.

Kemijski procesi se koriste za krajnju separaciju pojedinih metala. Zlato se odvaja kemijskim spojem dviju kiselina, koji zovemo zlatotopka, ili kraljevska voda.

Na ovom videu možete pogledati kako zlatotopkaotapa zlato.

Cijene zlata na burzama i reciklaža općenito

Danas se često susrećemo sa pojmom reciklaža. Naime, u svijetu i vremenu u kojem živimo sve je više smeća koje ostavljamo za sobom. Baš zbog toga je i važna priča oko recikliranja. Recikliranje postaje još važnije kada u priču ubacimo i faktor novac.

Sada sve postaje dosta zanimljivije. Ekonomski gledano, recikliranje otpada, za dobivanje potrebnih sirovina je veoma efikasno. Recikliranje ne samo da štedi novac, nego ga i donosi.

Potreba za zlatom postoji još od davnina. Kroz povijest, ljudi su stalno tragali za ovim plemenitim metalom, a kako znamo da zlata i nema baš u izobilju možemo reći da je to jako vrijedan metal.

Potreba za zlatom danas je opravdana. Zlato se ne koristi tek za izradu nakita i nekih drugih ukrasnih predmeta, nego se sve više i više koristi u raznim tehnologijama obrade materijala, izrade raznih elektronskih uređaja i sklopova te medicinske opreme i aparature.

Ova povećana potražnja za zlatom dovela je do toga da cijena zlata u novijoj povijesti i sadašnjosti stalno raste. Naime, burze kroz par godina unazad bilježe kontinuirani porast cijene zlata. Cijena zlata je u porastu i zbog drugih utjecaja kao što su svjetske burze, naftni lobiji, te politička djelovanja na globalnoj razini.

Recikliranje zlata obavlja se u posebno organiziranim kompanijama za reciklažu. Naime, da bih se izdvojilo zlato iz metalnih legura potrebni su specijalni kemijski i električni postupci (elektroliza) koji su u najmanju ruku rečeno, opasni po život. Proces recikliranja izvodi se uz stroge kontrole, kako unutar firme pa tako i uz jak državni nadzor.

Tek u nekim rijetkim slučajevima moguće je zlato reciklirati i kod kuće. Postupak recikliranja zlata iz računala i računalne opreme opisati ćemo detaljno na ovom blogu. Dakako, trebate biti svjesni činjenice da se recikliranje zlata izvodi uz pomoć opasnih kemikalija, te je od velike važnosti imati osnovno predznanje iz kemije i fizike, a sam proces recikliranja treba izvoditi uz napomenute mjere opreza.